Skočimiš-Mongolski gerbili,druželjubivi i inteligentni ljubimci.

Skočimiš-Mongolski gerbili,druželjubivi i inteligentni ljubimci.

 OHHHH.

Skočimiš - Meriones unguiculatus je glodar iz familije Muridae i subfamilije Gerbilinae. Imaju duge noge, krzno na ušima, nogama  i repu. Njihovo prirodno stanište karakteriše pjeskovito tlo, visoke temperature, odsustvo vode. Skočimiš je socijalno biće, ne podnose  samoću i ako se drže kao kućni ljubimci preporučuje se držanje u paru. Mužjaci se međusobno bolje slažu nego ženke.  Smatraju se idealnim ljubimcima jer su prijateljski nastrojeni prema ljudima.Pri izboru ljubimca najidealnije je izabrati mladog skomiša, sjanih očiju, čistog nosnog iscjedka, sjajne dlake i dobre konstitucije. Pretežno žive 3-5 godina, a u prirodi i kraće. Izraziti su individualci pa se mogu primijetiti različiti karakteri. Radoznali su, aktivni podjednako i danju i noću, umiju biti jako bučni. Spavaju u više kratkih vremenskih perioda, više puta u toku 24 časa. Vrlo su bučne životinje i tokom noći.  

Mongolski gerbili, poznatiji kao pustinjski skočimiševi, su vrlo plahe životinjice. Potjeću iz mongolske pustinje Gobi. Naći ih se mogu u sjevernom dijelu Afrike, jugozapadnom dijelu, te u stepama i pustinjama srednjeg dijela Azije. U nekim dijelovima (pustinje i stepe srednjeg dijela Azije) se temperatura zimi spušta ispod nule, stoga im je cijelo tijelo prekriveno dlakom. Životni vijek im je 3 - 4 godine, no mnogi znaju doživjeti i više. Naravno, u prirodi rijetko dožive toliko godina (grabežljivci...). Narastu do dužine od 12cm, te rep do 10cm. U prirodi žive u grupama, najčešće pod zemljom. Najsretniji su kada ih je više. Ukoliko držite samo jednog skočimiša, on će vjerojatno biti nesretan (no to ne znaći da uopće neće biti sretan). 

Drže se u akvarijumu ili kavezu sa adekvatnim pojilicama za vodu i posudama za hranu koje bi trebale biti od keramike ili stakla. Vodu mijenjajte svaki dan. Za prostirku koristite piljevinu i malo sijena, mada možete koristiti i papir iskidan u trake ili komade kartona. Za održavanje krzna dobro je koristiti pijesak za činčile po kome se oni valjaju. Taj pijesak mogu koristiti i kao wc ukoliko ga stavite u jedan dio kaveza.

Što se hrane tiče, možete koristiti mješavine hrane za glodare, a iz njih im posebno možete ponuditi sijemenke suncokreta i to je jedan od načina da se još bolje sprijateljite sa njima, jer uzimaju iz ruke hranu koja im je omiljena. Skočimiš takođe voli sijemenke bundeve, konoplju, prepečen hljeb, proso, heljdu, kukuruz. Od sviježe hrane dolazi u obzir malo jabuke, šargarepe, krastavca (jednom nedjeljno). Možete ih povremeno obradovati i sa ponekim crvom. U staništu je važno obezbijediti i mineralni kamen ili sipinu kost.

Vrlo su pedantne životinje i vole da se čiste sami ili međusobno. Izmet je mali i bez neprijatnog mirisa. Sopstvenu mokraću zatrpavaju. Svoju teritoriju obelježavaju pomoću mirisne žljezde koja se nalazi na sredini stomaka (to češće rade mužjaci). Pretjerano tarenje ove žljezde može dovesti do tumora.Kopanje u uglu akvarijuma ili kaveza je dio urođenog instikta. Tapkanje nogama je znak ili straha ili seksualnog uzbuđenja. Ako se polako kreću u mahovima to takođe može biti znak straha. Nokte troše sami pa nije neophodno da se sijeku. 

Postaju seksualno aktivni sa tri mijeseca. Ženka poslije prvog parenja ima estrus svakih 4-6 dana, uglavnom uveče. Tada se pare nekoliko puta. Mogu se pariti i odmah nakon okota. Graviditet traje 21 - 25 dana, a može se odužiti i do 43 dana, ukoliko ženka hrani predhodno leglo. Graviditet je vidljiv tek 18. dana. Mladunci se rađaju bez krzna i slijepi. Krznom se prekrivaju 10. dana. Jako su dobri i požrtvovani roditelji (to se odnosi i na ženke i na mužjake). 

Mongolski gerbili puno su inteligentniji od hrčaka. Oni su vrlo radoznale životinje. Rijetko grizu, stoga se njihovih zubića gotovo niti ne trebate bojati. Za razliku od hrčaka, ne spavaju „pola dana“. Oni spavaju 2-3 sata, pa su toliko budni, pa onda sve ispočetka. Nikada ih nemojte hvatati za rep. Nažalost, on lako može otpasti. On je povezan s kralješnicom, te ako otpadne, gerbili mogu umrijeti. Njihove stražnje noge duže su od prednjih (poput klokanovih). 

Najviše jedu sjemenke. Mogu se hraniti sa hranom za hrčke, zamorce, miševe... Naravno, vrlo je važna i ostala hrana. Smiju mi se davati lješnjaci, sir i sl. Oni se jako debljaju, stoga im se takve poslastice trebaju davati rjeđe. Takođe, smije im se davati suhi hljeb, grožđice... Dajte im i slamu i osušenu travu, jer njih obožavaju. 

Osim suhe hrane, važna je i biljna. To može biti cvjetača, krastavci, jabuke, kruške, banane, kukuruz, kuhani ili sirovi krumpir, datulja... Ako im stavljate puno takve hrane (količina koju ne mogu cijelu pojesti) ne zaboravite je skloniti nakon nekoliko sati (nastaju bakterije). Naravno, s hranom se mogu i pripitomljavati. Na nekoliko sati im iz kaveza maknite hranu. Tada nasipajte malo hrane u dlan i stavite ga u kavez. S obzirom da su vrlo znatiželjni, poželjeti će vidjeti što je u Vašem dlanu, te ćete se tako lakše sprijateljiti.

Glodanje je mongolskim gerbilima (neki ih nazivaju pustinjskim skočimiševima, iako su to dvije različite vrste) vrlo važno. Ne samo da je nužno, već oni u tome i uživaju. Gerbili ima četiri sjekutića koji rastu dok su živi. Stoga ih održavaju glodanjem. Ako gerbil ne glođe, zubi mogu previše izrasti. Mongolski gerbil s predugim zubima ne može jesti, i bez liječničke pomoći će umrijeti. Morate se pobrinuti za dovoljno materijala za glodanje, kao što je sijeno, kartonske kutije, grane, role od kuhinjskih ručnika ili WC papira… U pet shopu možete kupiti kamen za glodanje.
Još se jedan tip glodanja pojavljuje kada se životinja nalazi u premalom kavezu. Ako gerbil puno vremena provodi glođući rešetke kaveza, znači da je očajan ili da mu je dosadno. 

U grupi Mongolskih gerbila uvijek postoji jedan dominantan par. Samo će taj par dobiti mlade, ostali parovi neće. Dominantni mužjak se neće pokušati pariti s ostalim ženkama u grupi, jer one nemaju ciklus – dok god je prisuta dominantna ženka. Ostali mužjaci u grupi željet će se pariti s dominantnom ženkom, no dominantni mužjak će to u većini slučajeva spriječiti. Dominantni mužjak također održava hijerarhiju u grupi. Kada on oslabi ili umre, zamijenit će ga najjači gerbil. Kod ženki je isto.

Svoje osjećaje i svrhu mogu pokazati neverbalnom komunikacijom. Oni održavaju vezu s ostalim gerbilima pomoću visokog skvičanja koje mi gotovo ne možemo čuti. Mlađi gerbili prave glasniji zvuk koji mi lakše možemo čuti. Kada odrasli gerbil ispusti glasan zvuk može značiti da se igra, da ga je strah, ili da je seksualno uzbuđen.

Minimalne mjere kaveza za mongolske gerbile su 30x50x30. Za njih je dobar stakleni terarij, ili plastični (zatvoreni) kavez. Ako je otvoren, dok kopaju, djelovi mogu letjeti van i stvarati nered... U staklenom ili plastičnom, Vaš će ljubimac rado grebati po rubovima kaveza. Dobro bi bilo da je kavez viši (kao što piše u mjerama) kako životinja ne bi iskočila, i kako bi mogla kopati tunele.
U kavezu bi trebala biti kućica. Najbolja je drvena. Ako stavljate kartonsku, oni je ću rado glodati, te ćete je morati često mijenjati. Možete staviti i glinenu posudu (ona je dobra ako očekujete mlade). Mongloski gerbili u kavezu također moraju imati pojilicu s vodom. Na dno kaveza možete staviti piljevinu (ne borovinu ili cedrovinu!!!), sušenu travu, pijesak i slično. Oni se obožavaju kupati u pijesku.  

Također, u kavez stavljajte i role od WC papira, i kuhinjskih ručnika, kako bi se kroz njih provlačili i glodali ih. Možete im dodati i razne tvrđe loptice (koje ne mogu izgristi) i slične predmete, s kojima bi se mogli igrati. Ako im u kavez stavljate kolut, pobrinite se da bude zatvoren, kako im se ne bi rep u otvorenom slomio. 

Kada se odlučite nabaviti skočimiša, najbolje je nabaviti dva. Oni su društvene životinje, i najviše vole s drugim skočimiševima dijeliti svakodnevnicu. Ukoliko su sami, lako mogu pasti u depresiju. Stoga, ukoliko ne namjeravate pariti vašeg mongolskog gerbila, nabavite dva mužjaka ili dvije ženke., po mogućnosti iz istog legla. Između njih ti trebala nastati jaka prijateljska veza, koja bi ih trebala činiti sretnima. Ukoliko jednog skočimiša dodajete drugome, koji je već neko vrijeme kod vas, trebate učiniti ovo: Stavite ih u dva kaveza koji su jedan pokraj drugoga. Posmatrajte što se događa. Nakon nekoliko dana zamijenite ih – jednog stavite u kavez drugoga, i obratno. To ponovite nekoliko puta, dok vam se ne čini da su se privikli jedan na drugoga. Tada ih zajedno stavite u kavez, no držite ih pod nadzorom (pogotovo prva 24h). Ukoliko se ne počnu tući ili napadati, ne bi trebalo biti daljih problema. 

Mongloski gerbili ne piju puno vode. Naime, zbog suhih predjelu u kojima žive, naučeni su na to. No, iako žive u suhim i vrućim predjelima, oni se ne znoje (a proizvode malo urina). Iz tog su razloga za njih opasne više temperature. U prirodi taj problem rješavaju zakopavanjem u svoje podzemne tunele.
Mongolski gerbili polno dozriju već za tri mjeseca. No, parenje je najuspješnije nakon godine dana. Ženka nosi mlade otprilike 25 dana. Najčešće na svijet dolazi 3-5 mladunaca, ponekad i duplo više. Mladunci su rođeni slijepi i bez dlake. Kada su gladni, ispuštaju zvukove kojima daju do znanja majci da ih treba nahraniti. Majci za stvaranje mlijeka treba dosta bjelančevina (može joj se dati suha mačja hrana...). Gerbili se brinu za svoju djecu – hrane ih, štite, griju, prenose (ako je to potrebno). Nakon desetak dana starosti, mladi se počinju kretati. Nakon dva mjeseca, mladi mogu napustiti gnijezdo.

POZITIVNE STRANE

Gerbili imaju mnogo pozitivnih strana. S obzirom da su pustinjske životinje, razumno koriste hranu i vodu. Zbog toga, njihov urin ima slab miris (odnosno, nema ga), pa vlasnici ne moraju čistiti kaveze često kao drugim glodavcima (no bilo bi lijepo da to čine…).

Druga pozitivna stvar je ta što su gerbili neustrašivi. Pretpostavlja se da je to zbog malog broja grabežljivaca u njihovoj (prirodnoj) blizini ili zbog toga što ih ništa ne živcira. Zbog toga, lakše je igrati se s njima, te na nove stvari reagiraju istraživanjem, a ne griženjem. 

NEGATIVNE STRANE 

Jedina negativna strana kod gerbila je njihovo neprestano grebanje i griženje. Zbog toga je nemoguće u njihovom kavezu imati plastični tunel. Ako se duže drže u plastičnom kavezu, ili će ga progristi, ili će ga toliko izgrebati, da neće vidjeti kroz njega.No i to se može prevazići.

ZAKLJUČAK:

Skočimiševi (Gerbillinae) su maleni glodavci dugog repa, dugih zadnjih nogu i kratkih prednjih šapica. Pred grabežljivcima bježe dugim skokovima zadnjih nogu, dok im prednje služe za uzimanje i pridržavanje hrane.

Žive u suhim područjima jugoistočne Europe, Azije i sjeverne Afrike. Životni vijek im je 3 - 5 godina

Vrlo su blage naravi i gotovo nikada ne grizu.Imaju svilenkasto krzno smeđe, crne ili sive boje, s bijelim trbuhom. Oči i uši su im relativno velike. Ravnotežu održavaju uz pomoć dugog repa. Dugi su 5 - 20 centimetara, ovisno o vrsti (ima ih oko 25 vrsta, od kojih su 22 u Aziji).

Skočimiš je noćna životinja koja dobro podnosi vrućine. Neki ne piju vodu, a tekućinu primaju od kukaca, sjemenki i bilja koje jedu. Kako njihov organizam maksimalno štedi vodu, ove životinjice imaju vrlo suh izmet, a količina urina je neznatna. Zato je njihovu nihov smještaj vrlo jednostavno održavati.

Osnovu ishreane čine mješavine gotove hrane za glodare. Od svježe hrane im možete ponuditi komadić jabuke, krastavca ili mrkve. Povremeno im je dobro jelovnik obogatiti komadićem naranče, breskve i trešnje. U ponudi Pet centra su i različite poslastice za male glodavce koje sadrže dehidrirano voće i povrće. U hranu skočimiša bi trebalo 1 - 2 puta sedmično umiješati i vitaminsko-mineralni dodatak prehrani za glodavce te u smještaj staviti mineralni kamen.

Izrazito su društveni i nije ih dobro držati same.Mogu se držati u paru neovisno o kombinaciji polova, a nije dobra kombinacija kada u kavezu bude jedan mužjak s više ženki. Nokte im treba kratiti ukoliko prerastu. U prirodi se to ne događa, a i u kavezu veoma rijetko jer im je kopanje u uglu kaveza dio instinktivnog ponašanja.

Skočimiševi su veoma druželjubivi i bit će spremni na komunikaciju s Vama praktično odmah kada ih nabavite.

Prilikom opremanja kaveza dobro je stavljati igračke od drveta, poput tunela i kućica, a vrtuljak također može dobro doći, kao i većina drugih igračaka za male glodare.